Šta je patent?

Patent je ekskluzivno pravo priznato za pronalazak koji se odnosi na proizvod, postupak ili primenu, a koji nudi novo tehničko rešenje problema.

Kakva je svrha patenta?

Patent obezbeđuje nosiocu patenta pravnu zaštitu pronalaska koja traje 20 godina od datuma podnošenja prijave.

Koju vrstu zaštite obezbeđuje patent?

Pravna zaštita patentom znači da se pronalazak ne sme komercijalno izrađivati, koristiti, stavljati u promet ili prodavati bez saglasnosti nosioca patenta. Sporovi u vezi povrede patentnih prava su u nadležnosti suda.

Koja prava ima nosilac patenta?

Nosilac patenta ima pravo da odluči ko može, a ko ne može da koristi pronalazak zaštićen patentom za vreme trajanja zaštite. Nosilac patenta može dati licencu drugim licima da koriste pronalazak pod uslovima koji su predmet međusobnog ugovaranja. Nosilac  patenta može, takođe preneti pravo  na drugo lice koje postaje novi nosilac patenta. Nakon isteka trajanja patenta ili prestanka njegovog održavanja, zaštita prestaje, a pronalazak postaje  javno dobro. To znači da nosilac prava nema više isključivo pravo na pronalazak, koji postaje slobodan za komercijalno iskorišćavanje.

Zašto su patenti potrebni?

Patent obezbeđuje nosiocu društvenu afirmaciju za kreativan rad, kao i materijalnu naknadu za pronalazak koji ima potvrdu na tržištu. U  isto vreme, time se podstiče pronalazaštvo koje obezbeđuje  da se kvalitet ljudskog života poboljšava.

Koja je uloga patenata u svakodnevnom životu?

Patentirani pronalasci zadiru u svaki aspekt ljudskog života, od prenosa električne energije i daljinskog upravljanja (Teslini patenti), električnog osvetljenja (Edisonovi i Swanovi patenti), plastike (Baekelandovi  patenti), do hemijskih olovaka (Biroovi patenti) i mikroprocesora (Intelovi patenti).

Da bi dobio patentu zaštitu, nosilac prava je dužan da pronalazak opiše potpuno i jasno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti tehnike može primeniti. Na taj način, patenti ne samo da pružaju zaštitu nosiocu patenta, već su izvor vrednih tehničkih informacija i inspiracija budućim generacijama istraživača i pronalazača.

Kako se priznaje patent?

Prvi korak u postupku za priznanje patenta je podnošenje prijave patenta. Prijava patenta sadrži naziv pronalaska, oblast tehnike kojoj pronalazak pripada, stanja tehnike, jasan i dovoljno detaljan opis pronalaska da omogući stručnjaku s prosečnim poznavanjem odgovarajuće tehničke  oblasti da pronalazak koristi i proizvede. Opis je najčešće propraćen crtežima, tabelama i dijagramima, koji omogućuju bolje razumevanje pronalaska. Prijava sadrži jedan ili više patentnih zahteva, koji određuju obim zaštite priznate patentom.

Koje uslove treba ispunjavati pronalazak da bi se mogao štititi?

Da bi se zaštitio patentom, pronalazak mora ispunjavati sledeće uslove: mora biti nov, imati inventivni   nivo i biti  primenljiv na dan podnošenja prijave za zaštitu pronalaska, odnosno na dan priznatog prava prvenstva prijave.

Pronalazak je nov ako nije obuhvaćen stanjem tehnike. Smatra se da je pronalazak obuhvaćen stanjem tehnike ako je učinjen dostupnim javnosti  na takav način  da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti tehnike može primeniti. Stanje tehnike čine sva tehnička rešenja dostupna javnosti pre datuma podnošenja prijave za priznanje patenta pismenim ili usmenim opisom, upotrebom ili na bilo koji drugi način.

Pronalazak ima inventivni nivo ako rešenja tehničkog problema za stručnjaka ne proizilazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

Pronalazak je primenljiv ako se predmet pronalaska može proizvesti ili upotrebiti u industrijskoj ili drugoj delatnosti.

Pored navedenih uslova, pronalazak mora biti "patentabilan" u  smislu zakona. U mnogim zemljama, pa tako i kod nas, pronalaskom se ne smatraju otkrića, naučne teorije i matematičke metode; estetske kreacije; planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova, programi računara, kao i prikazivanje informacija definisanih samim sadržajem tih informacija.

Isto tako, patentom se ne može štititi pronalazak čije bi objavljivanje ili upotreba bila protivna moralu ili zakonu; pronalazak  hirurškog  ili dijagnostičkog postupka ili postupka lečenja koji se primenjuje neposredno na ljudskom ili životinjskom telu (osim proizvoda, odnosno supstance ili kompozicije koja se primenjuje u tom postupku); biljna sorta i životinjska pasmina, ili bitno biološki postupak za dobijanje biljke ili životinje, osim mikrobiološkog postupka i proizvoda dobijenog tim postupkom.

Ko priznaje patent?

Patent priznaje nacionalni zavod nadležan za patente (Savezni zavod za intelektualnu svojinu, Beograd, Zmaj Jovina 21) ili regionalni zavod koji  patent priznaje za  više zemalja (npr. Evropski zavod  za  patente - EPO).

Ugovor u saradnji u  oblasti patent (Patent Cooperation Treaty- PCT)  koji  je ratifikovala i naša zemlja (Službeni list  - Međunarodni  ugovori broj 3/96) predviđa podnošenje jedne  međunarodne patentne prijave koja ima  isti pravni  učinak  kao  i podnošenje nacionalne prijave u svakoj od naznačenih zemalja. Time je omogućeno  da podnosilac prijave može podneti jednu prijavu i  zahtevati  zeštitu u  više zemalja potpisnica  PCT u kojima ima interes da zaštiti pronalazak (u decembru 2001. godine broj zemalja potpisnica PCT ugovora je 115 zemalja).


Zaštita pronalazaka patentom u Srbiji i Crnoj Gori regulisana je:

  • Zakonom o patentima  ("Službeni list SRJ", br. 15/9)

  • Uredbom o postupku za priznanje patenta, odnosno malog patenta ("Službeni list SRJ", br. 7/96).

Zahvaljujemo se Saveznom zavodu na preuzetom tekstu o patentu!